Razvoj je putovanje
Putovanja su od ključne važnosti za ravnoj tvoje ličnosti, kao i svako drugo učenje! Primetio sam da su časovi u odeljenjima gde učenici putuju najčešće mnogo zanimljiviji nego u odeljenjima u kojima su učenici koji ne putuju.
Mračni srednji vek je prekinut renesansom tako što je čovek počeo da putuje, ali nije putovao iz razonode nego je bio podstaknut trgovinom, željom za zaradom i osvajanjem novih teritorija. Mrak neznanja je najlakše prosvetliti putovanjima. Nije slučajno što epoha prosvetiteljstva u našim krajevima započinje Dositejem Obradovićem, velikim putnikom.
Međutim, za uspešno putovanje, kao i za svaki uspešan proces razmišljanja, čitanja i učenja potrebna ti je mapa.
Čemu služi mapa
Da bi putovanje bilo zanimljivo iskustvo posle kog ćemo se osećati sposobnijim i zrelijim, treba da bude uspešno, a da bi putovanje bilo uspešno, potrebna ti je mapa.
Mapa može biti na papiru, na telefonu ili u našem umu. Čine je označena mesta koja su vredna naše pažnje i koje bi valjalo posetiti kako bi naše iskustvo i znanje posle putovanja bilo bogatije.
Čovekova svest u novom prostoru je zbunjena. Ili joj sve joj privlači pažnju i tako postaje preopterećena informacijama, a čovek zbunjen i uplašen, ili čovek isključi svoja čula da mu ništa ne bi privlačilo pažnju kako bi kroz novi prostor prošao što pre i tako spasio živu glavu. Na primer, banjalučki vozači u kružnim tokovima uleću u njih, čini mi se žmureći, i sa nogom na gasu izleću iz kružnog toka u nadi da će ih brzina spasiti sudara. Tamo gde nema znanja, vlada strah.
Da li je bolje ići na turističko putovanje sa prethodno proučenim planom putovanja gde ste uočili zanimljive stvari koje bi valjalo upoznati, ili ići nepripremljen, pa da tek na licu mesta počnete da birate kuda ćete ići i šta sve želite da posetite? Znam i jedne i druge. Prvi, pripremljeni po pravilu mnogo bolje iskoriste vreme, posete mnogo više zanimljivih atrakcija i dođu sa putovanja sa novim znanjima i iskustvima, razvijeniji za stepenicu-dve više nego što su to bili pre putovanja. Ostane im vremena i za spontano razgledanje i avanturu, da probaju nešto novo.
Ovi drugi lutaju, sve ih zbunjuje, vraćaju se sa putovanja kao iz jednosmernih ulica svojih loših procena u koje su greškom skrenuli. Bez jasne svesti zašto su tamo bili i šta su tamo radili. Oni se nisu značajnije promenili, razvili, samo se osećaju glupo kad ih neko pita kako je bilo ona putu. Obično u toj situaciji imaju pripremljeno mnoštvo negativnih komentara o putovanju i mestima gde su bili jer kad čovek kritikuje, oseća se pametnijim i odaje utisak kao da nešto zna. Na primer, u Veneciji smrdi i ne može ništa zanimljivo da se vidi jer je gužva, a ako nije vrućina, onda je kiša, pa je bolje tamo i ne ići.
Slično je i sa čitanjem. Ono što smo nepripremljeni pročitali nas zbunjuje, ništa ne razumemo, a naš komentar, da ne bismo ispali glupi u društvu, tj. odeljenju, glasi: Ovo delo je glupo. Ne razumeš da je svako književno delo tvoje ogledalo i kad god mu kažeš da je glupo uši onoga koji te gleda iz ogledala postaju malo duže.
Da nam uši ne bi bile duže, a pamet kraća, koristimo istraživačke zadatke prilikom čitanja. To je naša čitalačka mapa.
Istraživački zadaci
Istraživački zadaci su mapa koja nam pomaže da se orijentišemo kada uđemo u ogromni, neistraženi prostor književnog dela. Na toj mapi su teze i svaka teza je jedan krstić koji označava gde se nalazi skriveni ćup sa zlatom.
Na toj mapi uočavamo mesta na koja treba da obratimo pažnju, da se tu zadržimo, kopamo, kao i veze između tih mesta. Ta mesta zovemo dominantnim tačkama književnog dela. Kada te tačke proučimo, onda sa lakoćom shvatamo sve što je u književnom delu vredno, i sa visina tih duhovnih brežuljaka s lakoćom uočavamo i razumevamo i ostala mesta u tekstu koja su manje važna.
Naše turističko putovanje postaje ispunjeno zanimljivostima, pa se sa čitanja vraćamo puni utisaka i jedva čekamo da ih podelimo sa drugima. Jer, dok u interakciji sa drugima ljudima homo sapijens deli znanja i iskustva, on i sam uči, bolje razumeva i sistematizuje ono što je mu deluje kao gomila zlata koje treba da složi i tako raskloni nered u svojoj sobi zvanoj um, kroz koji je teško proći.
Kada čitalac, zahvaljujući mapi, iskopa sve ćupove zlata, vraća se sa putovanja kao nova, mnogo bogatija i zanimljivija ličnost. Tada ga dočekujemo u želji da sa nama podeli deo zlata kojim je napunio svoje torbe uma. Jer znanje je zlato koje se uvećava što ga više delimo.
Koliko zlata si ti danas podelio sa svojom porodicom i prijateljima?
Primer jedne mape za čitanje:
Рани јади
На шта вас асоцира синтагмa „рани јади“?
С јесени, када почну ветрови
- Анализирај наслов првог поглавља овог романа?
- Шта представља тренутак када кестен падне на земљу?
- Шта они остављају горе одакле падају, са чим се пореди њихов пад?
Улица дивљих кестенова
- Приповедач учестало изговара реч господине. Зашто?
- Зашто су приповедачу важно дрвеће кестена?
- Објасни употребу презента у наведеној реченици из ове приповетке: Да ли ту станује Андреас Сам?
- Шта закључује приповедач о томе зашто су нестали кестенови?
- Пронађи места где приповедач прелази из првог у треће лице приповедања? Размисли зашто то ради?
- Објасни реченицу: То сам ја, Андреас Сам.
- Зашто ово дело није збирка приповедака већ роман?
Игра која живот значи
- Зашто је мајка забринута због игре Андреаса Сама, а зашто је отац срећан?
- Чему служи игра код животиња?
- Да ли су игре неозбиљна активност? Зашто?
- Која је функција игре у истоименом поглављу?
- Какве емоције мајчина прича за лак ноћ изазива код Андреаса Сама?
Погром
- Шта значи реч: погром?
- Зашто је Андреасу непријатној када доноси кући храну коју је донео из опљачканог магацина?
- Каква је веза ове и претходне приче у „Раним јадима“?
Прича од које се црвени
- Како глад утиче на квалитет писања Андреаса Сама?
- Како то што се Андреас упишкио утиче на његов квалитет писања?
Еолска харва
- Зашто баш Андреас Сам може да бандере претвори у еолску харфу и какве могућности у животу му то пружа?